Vlasenica na raskršću, turizam ili nepovratno zagađenje

Vlasenica je gradić smješten  na obroncima planine Javor, u okruženju listopadnih i četinarskih šuma, sa visokom koncentracijom stratosferskog ozona, idealnog geografskog položaja i pogodne klime za razvoj planinskog, zdravstvenog, zimskog, sportsko-rekreativnog, lovnog i ribolovnog turizma.

Područje Vlasenice odavno je trebalo biti predmet arheoloških istraživanja ostataka  srednjovjekovnih gradova, a prirodni lokaliteti  upisani na listu zaštićenih prirodnih područja u Republici Srpskoj. Ovaj gradić ima i snagu vjetra za proizvodnju obnovljivih izvora energije, raj za planinare, ali i ljubitelje brdskih autotrka, no ovih dana, nažalost, tema nije gore navedeno, već – puštanje u rad postrojenja za hemijsko-termičku za preradu otpadne plastike,  u centru grada. 

Studija uticaja na životnu sredinu, njen nacrt, kao i  njena konačna verzija – prožeti su nepravilnostima. Studija nije je dokazala da neće biti štetnih emisija, niti je trenutno stanje životne sredine potpuno i pravilno utvrdila, pa neće biti moguće ni pouzdano pratiti koliko planirano postrojenje zaista utiče na životnu sredinu. Hemijska reciklaža zasniva se na pirolizi. Piroliza plastike – koliko je ,,zelena” hemijska reciklaža polimera?

A prije 35 godina, većina Vlaseničana je skijalo, zahvaljujući ski centru ,,Igrišta“.  Nije mala stvar imati skijalište nadomak doma. Nakon što je ski centar devastiran, ponovo nam se ukazala prilika, zahvaljujući  Olimpijskom  centru  Jahorina, da Igrišta počnu sa radom. Za Vlaseničane, trenutno, najvažniji projekat su Igrišta, a njegova realizacija je u kontradiktorinosti sa  realizacijom projekta ,,Hemijsko-termičke prerade otpadne plastike“.

Da li Vlasenica, u kojoj bi turizam bio u povoju, treba da ima jedno ovako postrojenje u centru grada?

U prvim godinama rada ski centra Igrišta,  planirani smješajni kapaciteti su uglavnom u Vlasenici.  Da li bi zaljubljenici u skijanje voljeli boraviti u mjestu, u kojem se u centru a sa nepoznatim tehnologijama obrađuje otpadna plastika, uvezena iz Evrope? Da li je moguće govoriti o razvoju zimskog turizma, ali i drugih, ako bi postrojenje za preradu otpadne plastike počelo sa radom?

Ukoliko lokalna vlast teži razvoju turizma, onda bi trebalo da uzmu u obzir lokalne faktore: socijalnu strukturu, kulturno nasleđe, životnu sredinu, političku strukturu i resurse. Turizam – okolina – lokalna zajednica, tri su subjekta partneri u održivom razvoju turizma okupljeni oko zajedničkog cilja: poboljšanje kvaliteta života. Naravno da smo svjesni na koji način se upravlja opštinom. Ali isto tako znamo da taj način nije ispravan i da se svakako ne mislimo držati po strani kad je u pitanju problematika zaštite životne sredine, kao i brojni drugi građani Vlasenice.  Ne želimo u ovom tekstu govoriti o politici, nije nam mila, ni draga, već smo nepovratno uvučeni u tu temu, ali neka svako od čitatelja shvati ovaj tekst kako želi, u onoj mjeri u kojoj može da proširi svoje vidike.

Vlasenica, sa svim svojim blagodetima, povjerena je od strane građana, na upravljanje, brigu i unapređenje lokalnoj vlasti, koja je dužna da obezbijedi harmoniju i povoljnu klimu u zajednici, te omogući svojim građanima da učestvuju u odlučivanju o pitanjima očuvanja životne sredine onoliko koliko joj zakonodavstvo dozvoljava. Koje su koristi kada se javnost uključi u donošenje odluka o sredini u kojoj živi?  

  1. Dodatni resursi u zajednici – Jedan čovjek ne može da riješi sve probleme u lokalnoj zajednici, ukoliko je za sve potrebno lično odobrenje.  Jedan čovjek ne može ni da razvije i unaprijedi lokalnu zajednicu.
  2. Bolje odluke – Lokalni stanovnici su uvijek najbolji izvori znanja u njihovom okruženju.
  3. Izgradnja zajedništva – Proces zajedničkog rada i postizanja rezultata stvara osjećaj zajedništva.
  4. Brži razvoj – Građani stiču bolje razumijevanje o opcijama koje su realno ostvarive i počinju razmišljati pozitivno radije nego negativno. Konflikti se izbjegavaju.
  5. Održivost – Građani se osjećaju bliskije povezani sa okolinom u čijoj su promjeni učestvovali.

 

GRAĐANI VLASENICE NE ŽELE POSTROJENJE ZA HEMIJSKO-TERMIČKU OBRADU OTPADNE PLASTIKE!